Kada se govori o razvoju djeteta, važno je razlikovati grubu i finu motoriku. Aktivnosti koje potiču razvoj grube motorike kod djece su razne vrste igara na otvorenom, igre loptom, skakanje, plesanje, plivanje ili trčanje. S druge strane, fina motorika je sposobnost pravljenja preciznih sitnih pokreta rukom uz zadržavanje dobre koordinacije između prstiju i oka. Fina motorika se razvija rastom – od početnih nespretnih pokušaja djeteta da samostalno koristi žlicu, pokreti ruke tj. šake vremenom postaju precizniji, sve do trenutka kada dijete može uzeti olovku i kontrolirati ju.
Nužna je za izvođenje svakodnevnih životno-praktičnih aktivnosti koje nama odraslima ne predstavljaju nikakav problem pa ih rješavamo s lakoćom, a djeca ih trebaju uvježbavati. Takve aktivnosti su npr. odvrtanje i zavrtanje, otkopčavanje i zakopčavanje patentnog zatvarača, otkopčavanje i zakopčavanje gumbića, vezivanje vezica, listanje slikovnica, češljanje…
Fina motorika je od velike važnosti pri usvajanju vještine pisanja jer uključuje i grafomotoriku koja je jako važna zbog polaska djeteta u školu. Da bi dijete kasnije moglo uspješno svladati vještinu pisanja, prvo mora proći kompletan motorički razvoj koji započinje razvojem grube motorike: sjedenje, puzanje, hodanje, penjanje, trčanje, slaganje kocki, igre loptom…. Zatim se taj proces nastavlja razvojem fine motorike koja se odnosi na fine pokrete ruku i šaka: prvo hvatanje cijelom šakom, a zatim kažiprstom i palcem.
Isto tako, razvoj fine motorike i razvoj govora usko su povezani. Znanstvenici su otkrili da je za razvoj govora osobito važna motorika ruke. Zbog toga djeca često plaze jezik dok crtaju ili objašnjavaju rukama kada ne mogu naći „pravu“ riječ. Povezanost razvoja fine motorike i razvoja govora nije pravilo. Govor može biti razvijen unatoč teškoćama na području fine motorike. Finu motoriku treba poticati i razvijati od najranije dobi. Poticanjem fine motorike potičemo i govor jer se te zone u mozgu nalaze vrlo blizu.
Aktivnije dijete, ono koje više hoda, trči, skače, provlači se, ima bogatije iskustvo pa su mu potrebne riječi kojima to može izraziti. Dijete treba svojim iskustvom naučiti što je teško, lako, meko, hrapavo…
Zna se dogoditi da dijete koje ima poteškoća u finoj motorici izbjegava određene radnje, npr. neuredno popunjava bojanku, ne voli crtati i pisati, itd. Takve situacije se pogrešno tumače te se zapostavljaju. Vrlo je važno obratiti pozornost na to i u slučaju sumnje upozoriti liječnika kako bi se pravovremeno počelo s liječenjem.
Kako bismo zainteresirali djecu potrebno je takve vježbe pretvoriti u zanimljivu igru.
Donosimo Vam primjere nekih igara koje će Vaše dijete igrati s veseljem!
[pb_gallery image=”2863,2862,2861,2860,2859,2858,2857,2856,2855,2854,2853,2852,2851,2850,2849,2848,2847,2846,2845,2844,2843,2842,2841″][/pb_gallery]
Učenje kroz igru i zabavu može početi!
Valentina Lovrić, odgojiteljica predškolske djece