Bliži se Uskrs, a zajedno s njim raste i uzbuđenje svakoga djeteta koje željno iščekuje zeca koji će u rano jutro doskakutati do svježe napravljenog gnijezda i donijeti poklončiće.
Uskrsni zeko je u cijelom svijetu vrlo značajan baš kao i Djed Božićnjak. Prema legendi, samo su dobra djeca mogla dobiti obojena jaja od zeke pa je u tom aspektu legenda o uskrsnom zecu zapravo vrlo slična onoj o Djedu Božićnjaku.
Onim najmlađima nikako ne želimo kvariti idilu i otkrivati tajne, no ipak donosimo nekoliko starih legendi i priča o uskrsnom zecu za sve one koji su već otkrili tko zapravo puni gnijezda kako bi saznali „Od kuda je zapravo doskakutao uskrsni zeko?”…
Odakle potječe priča o zecu?
Točan odgovor na ovo pitanje zapravo je nemoguće dobiti jer postoje razne verzije ove priče.
Uskrsni zeko se prvi puta se spominje u ranim godinama 15. stoljeća. Neki ga izvori spominju kroz simboliku predkršćanske nauke o plodnosti, a drugi izvori ukazuju na njegovu ulogu u kršćanskoj ikonografiji. Zec je, naime smatran najplodnijom životinjom proljetnog razdoblja i kao takav simbolizira nov život.
Ozbiljnijom analizom podrijetla priče o zecu bavio se Jacob Grimm, jedan od dvojice čuvene braće Grimm koja su nas kao djecu uveseljavala svojim bajkama, koji je u svom djelu Njemačka mitologija zaključio kako podrijetlo te legende treba tražiti u predkršćanskim tradicijama. Grimm je također došao do zanimljivog otkrića da se u paganskim, predkršćanskim kulturama na području današnje Njemačke, javljala boginja Ostara iz čijeg imena se može izvući riječ ‘Ostern’ koja na njemačkom jeziku znači ‘Uskrs’.
Zašto nam pisanice donosi zec, a ne kokoš?
Božica plodnosti Ostara, pretvorila je pticu u zeca, zec je bio brz poput ptice, ali ipak je bio razočaran što nije ptica, te mu je Osara jedan dan u godini omogućila da liježe jaja, baš poput ptice. Zbog toga je kasnije u priču ušlo i uskršnje gnijezdo.
Zanimljivo je da je Grimm također uspio pronaći vezu između Uskrsa i slavenske boginje proljeća, Vesne, vjerojatno između ostaloga povezujući njeno ime s izrazom ‘Vazam’ koji u našem jeziku također označava Uskrs.
Stara Njemačka priča o uskrsnom zecu
Priča kaže kako je jedna siromašna žena u svome vrtu sakrila obojena jaja kao dar svojoj djeci. Dok su ih djeca tražila, vidjela su zeca i povjerovala kako im je upravo zec donio jaja i sakrio ih. Od tada su svakoga Uskrsa njemačka djeca pravila gnijezda od trave i grančica u svojim vrtovima, ne bi li došao uskršnji zec i donio im jaja i darove. Običaj se proširio na cijeli svijet.
Zec je bio i omiljena životinja anglosaksonske božice proljeća, Eastre (od čijeg imena potječe današanji naziv za ženski hormon estrogen).
Izvor njegova povezivanja sa Uskrsom nalazimo u Njemačkoj u 16.st, a prve jestive zečeve su proizveli u 19.st., načinjene od tijesta i šećera.
Europska legenda
Kaže da zec nikada ne zatvara svoje oči te da čitavu noć promatra ostale životinje, pa je tako postao simbolom Mjeseca. Stoga ga se povezuje sa Uskrsom jer i sam datum određivanja Uskrsa ovisi o punome Mjesecu.
Izvor: www.sib.hr
