Autizam pripada skupini težih smetnji u razvoju koje se javljaju u ranom djetinjstvu, u većini slučajeva prije treće godine djetetovog života. Simptomi i kompleksnost ovog poremećaja se razlikuju od slučaja do slučaja, ali svi oblici autizma utječu na djetetovu sposobnost komunikacije i interakcije s drugima.
Broj djece s dijagnozom autizma je u porastu. Nije jasno je li riječ o stvarnom povećanju ili je to posljedica veće informiranosti liječnika i roditelja.
Lijek za autizam ne postoji ali rana intervencija može imati snažan utjecaj na kvalitetu života mnoge djece s ovim poremećajem.
Koji su najčešći simptomi autizma?
Djeca s autizmom imaju poteškoće u tri područja razvoja – socijalna interakcija, komunikacija i ponašanje. No, budući da se simptomi i ozbiljnost autizma uvelike razlikuju, dvoje djece s istom dijagnozom mogu djelovati vrlo različito i imati različite vještine.
U većini slučajeva, djeca s teškim autizmom imaju vrlo izražene poteškoće ili potpunu nemogućnost komunikacije i interakcije.
Kod neke djece znakove autizma moguće je zapaziti već u ranom djetinjstvu, dok se druga razvijaju normalno prvih nekoliko godina, a onda regresiraju, gube stečene kompetencije, ponašaju se agresivno ili se povlače u sebe.
Bez obzira na razlike, postoje neki simptomi autizma koji su zajednički za svu djecu koja imaju ovaj poremećaj.
Socijalne vještine:
- Dijete se ne odaziva na svoje ime
- Ne ostvaruje kontakt očima ili je on vrlo kratak i slab
- Ne reagira kada mu se obraćate
- Tjelesni kontakt djetetu nije ugodan i opire mu se
- Dijete nije svjesno tuđih osjećaja
- Ne igra se s drugom djecom i povlači se
- Ne traži pomoć
Komunikacija:
- Dijete ne razgovara s drugima ili to čini rijetko i nevoljko
- Govor je nepovezan, ne stvara rečenice, rječnik je siromašan
- Izbjegava kontakt očima prilikom razgovora
- Govori neuobičajenim tonom ili ritmon
- Ponavlja riječi ili fraze, ali ne razumije njihov značaj
- Ne razumije jednostavna pitanja ili upute
Ponašanje:
- Dijete ponavlja pokrete, primjerice ljuljanja ili zmahivanja rukom
- Razvija određene rutine ili rituale
- Intenzivno reagira na svaku promjenu
- Neprestano se kreće
- Fascinirano je detaljima objekta, ali ne razumije predmet u cjelini
- Neobično je osjetljivo na svjetlost, zvuk i dodir, a ipak nesvjesno boli
- Može imati neobične navike u prehrani (jede samo jednu vrstu hrane ili je sklono jesti nejestive stvari)
- Često radi stvari koje mogu dovesti do samoozljeđivanja, poput lupanja glavom od krevet ili zid
Kako odrastaju, neka djeca s autizmom ostvaruju veći angažman s drugima i pokazuju manje poremećaja u ponašanju. Neki, obično oni s najblažim simptomima, s vremenom mogu voditi potpuno ili gotovo normalan život. Oni s težim oblicima, međutim, i dalje imaju poteškoća s komunikacijom ili socijalnim vještinama te u tinejdžerskim godinama imaju izražene probleme u ponašanju.
Jedan dio djece s autizmom sporo usvaja nova znanja i vještine, a neki imaju i nižu inteligenciju. Ipak, najčešće djeca s autizmom imaju normalnu do vrlo visoku inteligenciju. Ta djeca brzo uče, ali imaju problema u komunikaciji i primjeni onoga što znaju u svakodnevnom životu i društvenim situacijama. Postoji i dio djece s autizmom koji su pravi mali “genijalci”. Ta djeca imaju izuzetne vještine u određenom području, kao što su umjetnost, matematika ili glazba.
Ako sumnjate da vaše dijete ima autizam, razgovarajte o vašoj zabrinutosti sa svojim liječnikom. Simptomi povezani s autizmom mogu ukazivati i na druge poremećaje u ponašanju, a najviše možete pomoći ukoliko reagirate na vrijeme.
