Mliječni zubi su zubi koje imamo dok smo djeca. Prvi zubić niče u prosjeku sa 6 mjeseci života. Kasnije se mliječni zubi zamijenjuju trajnima. Zadnji mliječni zubi koje gubimo su kutnjaci,oko 12. godine života. Dakle,mliječni zubi su prolazni „stanovnici“ naših usta. Znači li to da se oko njih ne trebamo truditi? Naravno da ne. Provoditi higijenu mliječnih zubi jako je bitno,ali ne toliko zbog oralnog zdravlja, koliko zbog ranog stjecanja zdravih navika! Kada uvedete redovito pranje zubi djetetu s godinu dana starosti,ono će to prihvatiti kao normalan obrazac ponašanja, a pogotovo ako vidi svoje roditelje da i oni to rade.
Kada započeti prati mliječne zube? Čim se pojave u ustima! Ispočetka to može biti brisanje običnim gazicama ili specijalnim rupčićima koji se mogu nabaviti u ljekarnama. Obrisati zubić jednom u dva dana može biti sasvim dovoljno, pogotovo ako se zubi pojave jako rano, još kada dijete jede isključivo mlijeko. Kasnije se uvodi i četkica za zube – otprilike s 12 mjeseci. Tad je dijete dovoljno „zrelo“ za suradnju. Naravno, to je individualno-neka djeca su spremna ranije, a neka kasnije. U ovom životnom razdoblju dječje zubiće peru isključivo roditelji, a kasnije djeca mogu prati i sama, ali bi im roditelji trebali na kraju još jednom preći četkicom preko svih zubića.
Ispočetka bi dijete moglo odbijati četkicu. Ovo je najkritičnije razdoblje i tu do izražaja treba doći roditeljska mašta i upornost. Najbolje je svesti ritual pranja zubi na igru. Tehnika četkanja u ovom periodu nije bitna, bitno je da dijete nauči otvoriti usta i da neko vrijeme trpi četkicu u ustima.
Jako je bitno da dijete poslije pranja zubi više ne konzumira hranu i slatka pića. Dakle,oprati zube neposredno prije spavanja! Tijekom noći piti vodu, ne sokove. Valjalo bi i izbjegavati uspavljivanje bočicom mlijeka ili čokolina, a da se poslije toga ne operu zubi.
Pasta za zube u početku nije neophodna, dovoljna je čista četkica. Kasnije se može uvesti pasta namijenjena djeci, ali nikako pretjerivati s količinom. Količina zrna graška je i više nego dovoljna.
Kako dijete raste, tako se sve više treba paziti na tehniku četkanja. Zubi se trebaju oprati sa svih strana kružnim pokretima koji prelaze i preko zubića i preko zubnog mesa. Nakon četkanja zubi, trebalo bi oprati i jezik!
Prehrana također utječe na zdravlje zubića. Prehrana bogata ugljikohidratima, te slatkiši povećat će rizik od nastanka karijesa. Dakle, slatkiše i grickalice djeci trebalo bi svesti na minimum, ne samo radi oralnog zdravlja, već i radi stjecanja zdravih životnih navika i stila života.
Uz redovito pranje zubi, dijete treba naučiti i redovitim posjetama stomatologu. Do druge godine bi svakako trebalo prvi put otići na pregled. Djetetu će ostati u lijepom sjećanju posjet u kojem mu se ništa ne radi, već ga se upoznaje s ordinacijom. Nikako nije dobro da prvi posjet stomatologu bude tek kad dijete zaboli neki zub, to nije ugodno ni za dijete, niti za stomatologa. Osim toga, redovitim posjetima stomatologu mogu se rano primijetiti anomalije u obliku, broju, strukturi zubi što može upućivati i na neke sistemske ili nasljedne bolesti.
Bilo bi dobro da roditelji ne prenose na djecu svoje negativne stavove prema stomatolozima ili svoja loša iskustva, već da pozitivno pričaju o medicinskom osoblju općenito.
Oko 6. godine života mliječni zubi se počinju klimati i ispadati. Najčešće su to prvi sjekutići. Kada se zub počne klimati, dijete ga može dodatno rasklimavati prstima ili jezikom kako bi što prije ispao. Nije potrebno ići stomatologu zbog toga osim ako je trajni zub već počeo rasti, a mliječni još nije ispao.
No, prvi trajni zub koji raste u djetetovim ustima je ustvari najčešće prvi trajni kutnjak. To je još jedan razlog da roditelj „prekontrolira“ zube nakon djetetovog pranja, kako bi na vrijeme primijetio nicanje trajnog zuba i na taj način ga detaljnije prao i zaštitio.
Dakle, redovitim pranjem mliječnih zubića postiže se zdravlje oralne šupljine, ali najvažnije od svega, odgaja se odgovorno i savjesno dijete koje će onda znati i htjeti održavati higijenu trajnih zubi!
Kristina Schweizer, doktorica dentalne medicine
