Jednostavno rečeno, grafomotorika je sposobnost držanja olovke i pisanja, odnosno motorička sposobnost pisanja slova. O njoj najčešće govorimo prije djetetova polaska u školu. Dječji vrtić Medenjak je mjesto radosnog življenja u kojem se pospješuje cjeloviti razvoj djeteta u svim aspektima. Već od najranije dobi djeca u Medenjaku rade različite aktivnosti za razvoj grafomotorike koja ih priprema za vještinu pisanja.
Za usvajanje složene vještine kao što je pisanje, potrebne su određene sposobnosti: fina motorika šake, vizualna percepcija, koordinacija oko-ruka (okulomotorna koordinacija), te glasovna analiza i sinteza.
Može se reći da razvoj grafomotorike, odnosno svih vještina koje ona obuhvaća, počinje u dobi od 18 mjeseci i traje do polaska u školu. Važno je napomenuti da se grafomotorika može uvježbati, stoga je potrebno djetetu omogućiti aktivnosti koje mu u tome pomažu.
Da bi dijete kasnije moglo uspješno svladati vještinu pisanja, prvo mora proći kompletan motorički razvoj koji započinje razvojem grube motorike: sjedenje, puzanje, hodanje, penjanje, trčanje, slaganje kocki, igre loptom koje su u našoj jasličkoj skupini svakodnevno zastupljene. Zatim se taj proces nastavlja razvojem fine motorike koja se odnosi na preciznije pokrete ruku i šaka: prvo hvatanje cijelom šakom, a zatim kažiprstom i palcem. Za razvoj svih ovih vještina veoma su važne igračke različitih oblika i konstrukcija, knjige, olovke, igračke na navijanje pomoću kojih dijete razvija vještine poput hvatanja, držanja i ispuštanja, prebacivanje iz ruke u ruku, slaganje kocki, puzzli ili drugih oblika, ubacivanje predmeta u posude s otvorima, te hvatanje sitnih predmeta palcem i kažiprstom čime se razvija pincetni hvat.
Djeca jasličke dobi uživaju u manipulaciji predmetima. Na taj način uče o svijetu oko sebe.
Također su važne i sve svakodnevne djetetove aktivnosti poput obuvanja, oblačenja, otkopčavanja i zakopčavanja gumbića, odlaganja jakne na vješalicu, samostalnog hranjenja, vezivanja cipela, listanja knjige, brisanja pribora za jelo krpom i sličnih aktivnosti koje se možda roditeljima na prvi pogled čine nevažnima, međutim, uvelike pomažu djetetu u savladavanju korisnih vještina. Na ove aktivnosti u Dječjem vrtiću Medenjak ukazujemo u svakodnevnoj komunikaciji s roditeljima te na posebnim radionicama namijenjenim roditeljima.
Preduvjet za uspjeh u grafomotornim aktivnostima je razvijena fina motorika ruku.
Dijete s godinu dana počinje uzimati olovku ili bojicu, drži je cijelom šakom i počinje šarati po papiru. Vodeći se time da djeca jako vole olovke i pastele ponudila sam im dvije aktivnosti: crtanje olovkom na praznom papiru i ispunjavanje površine papira pastelama. U prvoj aktivnosti s olovkom nastale su zanimljive šare koje smo nazvali paukova mreža i upotpunili ju otiscima prstiju koji su činili paukove. U drugoj aktivnosti s pastelama bilo je važno uvidjeti koliku površinu papira djeca mogu obojiti. Neka djeca imaju veću koncetraciju i uspijevaju obojiti većinu papira. Djeci su navedene aktivnosti jako zanimljive i dugo se zadržavaju u njima. Dječak A.J. (1,7) ne želi ostaviti pastele i nastavlja bojiti papir nakon što su ostala djeca završila s aktivnošću.
Važno je napomenuti da dijete od 10-18 mjeseci olovku drži cijelom šakom, oponaša šaranje po papiru, s 2 godine olovku počinje držati s tri prsta, šara po papiru radeći horizontalne, vertikalne i kružne linije, a s 3 godine olovku drži s tri prsta, može precrtati horizontalnu, vertikalnu liniju i krug.
Papir za pisanje, novinski papir, salvete, papirnate maramice, krep papir su svakodnevno dostupni u Dječjem vrtiću Medenjak, te odgojiteljice u svakodnevnim aktivnostima omogućuju njihovo korištenje i time stvaraju vrijedno iskustvo djeci. Trganje papira na komadiće, gužvanje papira te pravljenje loptica dobra je vježba za razvoj fine motorike šake. Pokušaj držanja i rezanja škaricama je jako zanimljiv djeci koja tek uče držati škarice, kao i lijepljenje komadića papira od kojih nastaju kreativni likovni radovi.
Dječji vrtić Medenjak ima bogatu knjižnicu i potiče razvoj predčitalačkih vještina prilikom svakodnevog čitanja slikovnica i u jaslicama. S godinu dana dijete lista knjigu tako da okreće nekoliko listova odjednom. Zatim, u dobi od dvije ili dvije i pol godine već može listati knjigu tako da okreće list po list, a olovku počinje držati palcem, kažiprstom i srednjim prstom te može povlačiti okomite i vodoravne linije. Od treće do pete godine dijete olovku drži s tri prsta, a prilikom pisanja miče cijelu šaku. S tri godine dijete može nacrtati krug, oko četvrte godine kvadrat, a s pet godina trokut.
S otprilike četiri i pol godine, a najkasnije do šeste godine hvat olovke postaje pravilan: dijete olovku drži vrhovima prstiju (kažiprsta, palca i srednjeg prsta) a prilikom pisanja pomiče samo prste. Ovaj hvat omogućava maksimalnu fleksibilnost i kontrolu pri pisanju što će djetetu kasnije omogućiti tečno i uredno pisanje.
Neka djeca vrlo rano počinju šarati, bojati, crtati ili kopirati pisane znakove, dok druga ne pokazuju interes za aktivnosti olovkom. Ako dijete ne želi crtati i bojati, nije dobro nasilno provoditi vježbe grafomotorike. Naravno da ne treba odustati od poticanja tih aktivnosti, ali mu se za početak mogu ponuditi zamjenske aktivnosti za razvoj grafomotorike kao što su:
– crtanje kažiprstom po pijesku ili brašnu
– nizanje perli na konac
– prelijevanje vode u posudama
– trganje, rezanje, presavijanje i ljepljenje papira
– formiranje loptica od papira ili maramica
– oblikovanje raznih likova iz plastelina
– slaganje puzzli ili kocki
– slikanje prstima, kredom, pastelama, kistom
S vremenom, pravilnom izmjenom aktivnosti koje mu se čine zabavnima i interesantnima, dijete će doći do faze kada mu hvat olovke i kontrola nad njom više neće predstavljati problem i tada će biti spremno i za druge grafomotoričke materijale, kao što su bojanke, pisanke, slovarice.
Vrlo je važno podržati svaku djetetovu aktivnost i potaknuti dijete na samostalno istraživanje, dok kvaliteta konačnog uratka u ovoj fazi nije važna.
Danijela Kockarević, odgojiteljica predškolske djece
