Alergija je poremećaj imunološkog sustava. Organizam osobe koja boluje od određene alergije ima oslabljen imunitet i preosjetljiv je na neke tvari iz okoline s kojima se inače susrećemo svakodnevno. Čimbenik koji pokreće reakciju obrambenog sustava zove se alergen. Smatra se da 5-10% populacije ima neki oblik alergijske bolesti, a sve je više takvih među djecom i mladima. Alergijska predispozicija je nasljedna.
Postoje četiri vrste alergijskih bolesti:
- alergijske bolesti gornjeg dijela dišnog sustava
- alergijske bolesti donjeg dijela dišnog sustava
- kožne alergijske bolesti
- alergijske reakcije na hranu ili lijekove
U određenoj se dobi manifestiraju različiti oblici alergijskih bolesti. U dojenačkoj dobi se najčešće javlja atopijski dermatitis i alergije na bjelančevine kravljeg mlijeka. U mlađoj dječjoj dobi se javlja astma, a u starijoj dobi alergije na pelud.
Znakovi alergijske bolesti gornjeg dijela dišnog sustava su otečenost nosne sluznice uz otežano disanje na nos, pojačana sekrecija iz nosa, svrbež nosa, kihanje, smanjenje ili čak potpuni nestanak osjeta njuha, svrbež i suzenje očiju, svrbež zvukovoda, svrbež nepca, grlobolja. Tegobe izaziva pelud različitih biljaka ovisno o sezoni cvjetanja. Od proljeća do jeseni cvjetaju različite vrste biljaka te se njihova pelud raspršuje po zraku što kod alergičara izaziva neugodne simptome. Prema peludnim prognozama ili kalendarima može se pratiti cvjetanje biljaka te ih se može izbjegavati ako je to moguće ili na vrijeme krenuti s terapijom ako se alergeni ne mogu izbjeći.
Peludne prognoze izrađuju se za 19 gradova u Hrvatskoj. U kontinentalnoj Hrvatskoj visoka koncentracija peludi je sredinom travnja za brezu, početkom svibnja i krajem lipnja za trave, te krajem kolovoza i početkom rujna za ambroziju. U mediteranskom dijelu Lijepe naše najveća koncentracija peludi je krajem veljače i cijeli ožujak te početkom studenog za čemprese, travanj i svibanj za koprive, a kraj svibnja za hrast i masline.
Prije samog cvjetanja moguće je pokušati s uzimanjem lijekova protiv alergije ako je dijete starije, dakle antihistaminika u obliku sirupa ili tableta. U novije vrijeme dostupni su i antihistaminici u obliku spreja za nos. Ovi lijekovi se daju svakodnevno i kroz dulje vrijeme, npr. periode cvjetanja određenih biljaka na koje je dijete alergično, a služe i za ublažavanje simptoma ako se alergijske reakcije pojave. Liječenje alergijskih bolesti obuhvaća edukaciju bolesnika, izbjegavanje alergena, suzbijanje simptoma odgovarajućim lijekovima i imunološku terapiju. Ne postoje klasični lijekovi za različite tipove alergija, nego lijekovi koji samo ublažavaju simptome ili blokiraju reakciju na alergen.
Postoji više vrsta testova kojima se otkrivaju alergije, a to su kožna testiranja, krvne pretrage i provokacijski testovi. Kožno testiranje može se izvesti na različite načine: test ubodom lancetom (prick), test unošenjem alergena u kožu (intradermalni test), test grebanjem (scratch). Krvnim pretragama određuju se protutijela E (IgE). Provokacijski testovi provode se s ciljem da se u bolesnika izazove blaži alergijski odgovor kao potvrda da boluje od dotične bolesti.
Liječenje alergijskih bolesti obuhvaća edukaciju bolesnika, izbjegavanje alergena, suzbijanje simptoma odgovarajućim lijekovima i imunološku terapiju. Ne postoje klasični lijekovi za različite tipove alergija, nego lijekovi koji samo ublažavaju simptome ili blokiraju reakciju na alergen.
Valentina Lovrić, odgojiteljica predškolske djece