dislalija

Djeca koja sudjeluju u sportu općenito su zdravija, postižu bolji uspjeh u školi, imaju bolje razvijene socijalne vještine i više su timski orijentirana. Takva djeca su u igri spretnija, izdržljivija i u određenoj mjeri pod manjim rizikom od pretilosti. Bavljenje sportom utječe na rast i razvoj. Djeca jačaju mišiće i kosti što doprinosi pravilnom držanju tijela.

Bavljenje sportom je jedan od važnih čimbenika zdravlja i zadovoljstva djece. Sklonost sportskom izrazu ljudskih sposobnosti, te želja i zadovoljstvo u širenju granica ljudskih mogućnosti daju sportu poseban potencijal, što je posebno važno za djecu. U prošlosti je  razdoblje djetinjstva predstavljalo najaktivniji dio ljudskog života. Današnja djeca su zaokupljena računalima, televizijom, stvarima koje ne izazivaju dovoljne podražaje za kvalitetan  razvoj mišićno-skeletnog aparata.

Velik je utjecaj tjelesnog vježbanja na očuvanje i unaprijeđivanje zdravlja djeteta te na skladan razvoj svih njegovih antropoloških značajki. Umjerena tjelovježba u djece povećava energetsku potrošnju, regulira krvni tlak, povećava osjetljivost na inzulin s manjim stupnjem kardiovaskularnih oboljenja uključujući srce i pluća, te djeluje preventivno na bolesti srca. Dijete razvija jaču strukturu kostiju i mišića. Poboljšava protok krvi u sva tjelesna tkiva, a veći protok krvi znači više kisika i hranjivih tvari u stanice tijela. Osobito je važno da se u djece razvije navika tjelesne aktivnosti jer se njome smanjuje mogućnost pretilosti djeteta Pretilost u djece većinom je povezana s vremenom provedenim ispred televizora i/ili računala.

Na psihološkom području razvijaju se kognitivne i socijalne vještine te se oblikuju i mijenjaju neke osobine ličnosti. Dugoročno bavljenje sportom utječe na razvoj samopoimanja, emocionalni razvoj, usvajanje društvenih vrijednosti i navika življenja.

Pozitivni učinci bavljenja sportom mogu se prepoznati kroz:

Razvijanje socijalnih vještina (Djeca uče kako funkcionirati u timu, razvijaju komunikacijske vještine, uče o suradnji, prijateljstvu i timskom radu.)

– Razvijanje samopouzdanja (Napredak i uspješno izvršavanje zadataka kao i dobro odrađene vježbe pozitivno se utječu na djetetov razvoj samopouzdanja i slike o sebi. Ovo je jako važno u dječjem razvoju jer otvara vrata za njegov daljnji napredak, ne samo u sportu već i u drugim područjima života.)

– Pozitivne osobne vještine (Tjelesna aktivnost može biti odrednica za skladan razvoj svih djetetovih osobina. Bavljenje sportom omogućava razvoj vrijednosti, stavova i navika koje će djeca prenijeti u druge aspekte života, a koje će utjecati na oblikovanje njihove osobnosti.)

– Bolja koncentracija (Fizički napor pozitivno utječe na dječju koncentraciju, a redovito treniranje na njihovu disciplinu i sposobnost raspolaganja vremenom. Razvijaju se i kognitivne sposobnosti, povećava se efikasnost pažnje, njezino trajanje i usmjeravanje.)

– Zdrav emocionalni razvoj (Brojni radovi i istraživanja govore kako bavljenje sportom ima značajne pozitivne učinke na mentalno zdravlje djeteta kroz povećanje samopouzdanja, koncentracije, smanjenje simptoma depresije, stresa i anksioznosti.)

– Vrednovanje uloženog truda (Ulaganjem truda kroz treninge djeca počinju uviđati povezanost uloženog napora s rezultatom. Kroz pobjede i poraze u sportu djeca se uče da život donosi uspone i padove, ali da dodatnim zalaganjem mogu utjecati na konačni rezultat.)

U Medenjaku uživamo u svakodnevnoj tjelovježbi i tako razvijamo sportski duh i tijelo! Pozivamo Vas da isto učinite i kod kuće.

 

Marta Hušnjak, magistra psihologije